preskoči na sadržaj

Škola primijenjenih umjetnosti I dizajna

 > Naslovnica
Vijesti

Kako se suočiti s neizvjesnošću i preživjeti koronavirus

Autor: Davor Kliman, 25. 3. 2020.

Uslijed pandemije koronavirusa (COVID – 19) svi smo se našli u novim životnim okolnostima, drukčijim od onih na koje smo se do sada navikli. Mnogo se toga promijenilo: uvedena je online nastava, online posao, otkazani su mnogi planovi, putovanja, uvedena je izolacija, fizički kontakti nisu poželjni, smanjeni su uobičajeni socijalni kontakti…

Svakodnevno se suočavamo s nizom neugodnih emocija: strahom, tjeskobom, zbunjenošću, ljutnjom, nesigurnošću, nemirom, razdražljivošću, tugom, bespomoćnošću, beznađem, doživljajem gubitka kontrole, nezadovoljstvom ... Mnogi se boje za budućnost i sigurnost svojih poslova.

Doživjeli smo i brojne gubitke: gubitak kontrole, gubitak uobičajene rutine i navika.

Nemogućnost koncentracije, organiziranja, izvršavanja predviđenih zadataka i bezvoljnost samo su neke od prirodnih reakcija na ove nenormalne okolnosti u kojima sada živimo. Sve emocije koje osjećamo očekivane su, normalne i prirodne. Intenzivno se javljaju svima nama i važno je znati da u njima i s njima nismo sami.

Sve nas to upućuje na zaključak da se ništa u životu ne podrazumijeva i ne dolazi uz garanciju. Zbog poljuljane rutine koja nam je stvarala osjećaj kontrole i sigurnosti, javio se strah, nesigurnost i neizvjesnost. Neizvjesnost možemo opisati kao predviđanje da će se dogoditi nešto što je potencijalno opasno.

Kako se nositi s neizvjesnošću i stresom?

Evo nekoliko kratkih preporuka objavljenih od strane APA-e (American Psychological Association) o tome kako se nositi sa neizvjesnošću, pa tako i s neizvjesnošću u trenutku elementarnih nepogoda i epidemija virusa.

Budite blagi prema sebi. Svi se drukčije nosimo s teškim situacijama. Potpuno je u redu ako se s neizvjesnošću nosite teže nego ljudi oko vas. Budite strpljivi sa sobom i prihvatite da nam je za neke stresne situacije potrebno više vremena da ih razriješimo.

Prisjetite se prošlih uspjeha i teških trenutaka koje ste preživjeli. U prošlosti ste se vjerojatno suočili s teškim životnim situacijama i preživjeli ih. Prisjetite se tih trenutaka, sjetite se svojih osjećaja i kako ste pomogli sebi u toj situaciji. Primjerice, ako ste preživjeli prometnu nesreću, prisjetite se tog događaja i svega što ste poduzeli a pomoglo vam je u suočavanju s teškoćom.

Razvijajte svoje vještine. U situaciji kada ste prisiljeni biti kod kuće, iskoristite vrijeme i radite na sebi! Naučite nešto novo ili se prisjetite starih, korisnih vještina koje ste prestali koristiti. Primjerice, možete učiti vježbati mindfulness, vještinu usredotočene svjesnosti koja dugoročno može stvoriti brojne prednosti za vaše mentalno zdravlje, od smanjenja doživljaja stresa, anksioznosti, do poboljšanja sposobnosti emocionalne regulacije i općeg poboljšanja mentalnog zdravlja.

Ograničite izlaganje vijestima. Izbjegavajte kontinuiranu izloženost medijskim sadržajima jer vas kontinuirano praćenje i čitanje svih vijesti neće zaštititi od moguće zaraze, a može u vama pojačati strah i osjećaj nesigurnosti. Izbjegavajte TV i radio kao stalnu zvučnu kulisu u prostoru u kojemu boravite. Odredite vrijeme u danu za vijesti. Na primjer, pogledajte jednu do dvije informativne emisije u jednom danu. Također, izbjegavajte vijesti tijekom osjetljivih dijelova dana, primjerice, prije odlaska na spavanje. Korisno je i potrebno biti informiran i upućen u događaje ali pratite samo pouzdane, provjerene informacije iz vjerodostojnih izvora (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nacionalni stožer civilne zaštite…).

Izbjegavajte previše razmišljanja o stvarima koje ne možete kontrolirati. U ovakvim situacijama skloni smo razmišljati unaprijed i pokušati predvidjeti razne ishode. Pitamo se „što ako?“. „Što ako se netko od mojih bližnjih zarazi, što ako ostanemo bez hrane, što ako ekonomske posljedice budu teške? ...“. Pokušajte zaustaviti taj proces razmišljanja i brige odvojiti na „brige za sad“ i „brige za poslije“. Ne očajavajte zbog toga što bi se moglo dogoditi nego se usredotočite se na sadašnji trenutak i ono što sada možete činiti kako biste zaštitili sebe i svoje bližnje. Ono što možete činiti da biste uspostavili osjećaj kontrole je boraviti kod kuće, jačati imunitet zdravom prehranom, paziti na higijenu i izbjegavati velika okupljanja. I najvažnije, biti strpljivi i čekati. Dakle, korak po korak, a brigu za poslije ostavite za poslije, kad budete imali konkretne informacije. Psihološka istraživanja pokazuju kako je naša subjektivna dobrobit veća ako živimo u sadašnjem trenutku. Umjesto brige o stvarima koje ne možete kontrolirati, usmjerite se na ono što možete kontrolirati i na što možete utjecati.

Što biste savjetovali prijatelju? Zamislite da vam dođe prijatelj i s vama podijeli brigu koja ga trenutno muči. Što biste mu rekli ili savjetovali? Uživite se u situaciju i pokušajte odgovoriti na ovo pitanje. Sagledavanjem situacije izvana možda ćete uvidjeti drugu perspektivu i dobiti nove ideje za svladavanjem problema.

Ne zaboravite na brigu o sebi. Ne zaboravite na sebe. Ponašajte se kao i u uobičajenim životnim situacijama i ne zaboravljajte svoje zdrave rutine. Zadržite što je moguće više obiteljske rutine. Sve ono što je poznato pomaže nam i daje osjećaj sigurnosti u situacijama koje su nove, nepoznate i neizvjesne. Redovito i zdravo jedite, spavajte, brinite o higijeni i vježbajte. Napravite dnevni plan i raspored, nemojte „preležati“ dane.

Podijelite svoje brige s bližnjima. Kada ste zabrinuti ili pod stresom, poželjno je podijeliti svoje brige a ne izolirati se od drugih. Iako su u ovoj situaciji socijalni kontakti ograničeni, možete nazvati prijatelje i obitelj ili se čuti i vidjeti s njima koristeći internet i video pozive. Budite otvoreni i tražite socijalnu podršku od svojih bližnjih, obitelji i prijatelja. Održavajte bliske kontakte. Osjećaj zajedništva jača osjećaj sigurnosti.

Potražite stručnu pomoć. Budite strpljivi. Podrška je važna i u sadašnjem trenutku, ali i dugoročno, za vrijeme koje je pred nama. Ukoliko nemate dovoljno podrške ili su znakovi stresa koje prepoznajete kod sebe sve intenzivniji, potražite stručnu pomoć. Među svakodnevno dostupnim informacijama, pronađite broj neke od linija za psihološku pomoć. Brinući o sebi, brinete i za druge.

Na kraju dobro je podsjetiti se da riječ ‘kriza’ dolazi od latinske riječi ‘crisis’, grčke riječi ‘crisi’ – što znači odluka, prosudba. 

„Kinezi koriste dvije riječi za riječ kriza: wei = rizik, opasnost i ji = prilika, mogućnost. Upravo to možda najslikovitije objašnjava zašto ćete od psihologa često čuti rečenicu: „Kriza je i šansa.“ Kriza je  prilika da iz nje izađemo bolji i osnaženiji nego što smo bili. Kao ljudi solidarniji, kao obitelj povezaniji, kao djeca sigurniji u sebe i s nekim novim vještinama za nošenje s nedaćama i teškim trenucima u životu.“ (Lidija Arambašić).

Stručna suradnica  - psihologinja

Jasminka Brlas, prof.


Izvor: Jasminka Brlas


Tražilica
Kalendar
« Listopad 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
28 29 30 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
Prikazani događaji

Forum
Korisni linkovi


CMS za škole logo
Škola primijenjenih umjetnosti I dizajna / Radićeva 19, HR-52100 Pula / ss-primijenjenihumjetnostiidizajna-pu.skole.hr / ured@ss-primijenjenihumjetnostiidizajna-pu.skole.hr
preskoči na navigaciju